KAZNE ZA RUŽNE ZGRADE

Ima tome više od dve godine kako je gradonačelnik Beograda Dragan Đilas doneo rešenje o obrazovanju Komisije za procenu ispunjenosti uslova za prestanak prava korišćenja građevinskog zemljišta u državnoj svojini licima kojima je to zemljište dato na korišćenje radi izgradnje objekata. Pošto grad nema ingerencije da kažnjava već jedino da preko nadležnih inspekcija kontroliše izvođenje radova i samo gradilište, praktičnih rezlutata i nije bilo.

Tri velika hotela „Metropol“, „Jugoslavija“ i „Splendid“ već godinama ne privode kraju završetak rekonstrukcije iako se nalaze na najatraktivnijim beogradskim lokacijama. Zato se umešala Vlada Srbije donošenjem Uredbe o utvrđivanju prioritetnih turističkih destinacija. Namera je bila da se prekine tolerisanje vlasnika hotela koji više godina kasne sa završetkom rekonstrukcije objekata koje su kupili.

Uredba je kolokvijalno nazvana “Penali na ružnoću“ a njena suština je da se investitori i vlasnici hotela u prioritetnim gradskim zonama nateraju da obnove ili stave u funkciju svoje hotele. „Penali, odnosno kazne na godišnjem nivou, dosežu i do dva miliona evra. To je dovoljno velika kazna koja će svakoga naterati da razmisli“ kaže Nebojša Ćirić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja. Dodaje i da Ministarstvu nije cilj da naplati penale, već da podstakne vlasnike da realizuju investicije na koje su se kupoprodajnim ugovorom obavezali.

Iako je privatna svojina neprikosnovena, ipak je javni interes iznad nje. Ustav Republike Srbije propisuje da pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno ako je to u javnom interesu. U Zakonu o planiranju i izgradnji su predviđene određene kaznene odredbe za investitore koji se ne pridržavaju rokova. Posle isteka zakonom propisanog roka, investitor bi trebalo da na račun Poreske uprave uplaćuje nadoknadu u visini poreza na imovinu koji bi se plaćao za ceo objekat da je on izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom sve dok se za tu lokaciju ne izda nova dozvola na ime drugog investitora. Izmene Zakona su takođe predvidele i da građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od izdavanja građevinske ne izda upotrebna dozvola, odnosno objekat ne pusti u rad.

Pet godina je prošlo od prodaje hotela „Jugoslavija“ koji bi po završetku rekonstrukcije trebalo da pripadne lancu hotela „Kempinski“. Novo ruho hotela je najavljivano za 2012. godinu ali se obnova još čeka. Prema projektu arhitekte Gorana Vojvodića planirana je i izgradnja trgovinskog centra i stambeno-poslovne kule od 33 sprata. Upravo je kula jedan od razloga zbog čega sve dugo stoji u mestu, jer je predviđeno da ona bude visoka oko 150 metara i da ima 33 sprata. Međutim, prema Generalnom urbanističkom planu nije dozvoljeno graditi više od 12 spratova, pa se čekalo na usvajanje studije visokih objekata Beograda.

Rekonstrukcija „Metropola“, koji je kupila grčka familija Daskalantonakis koja stoji ispred lanca „Grik hotela“, počela je pre tri godine godine i ubrzo stala. Odlaganje je pravdano globalnom krizom. Međutim, u gradskom veću kažu da su razlozi unutar familije koja ne može da se dogovori o načinu upravljanja investicijom u Srbiji. Pošto Beograd ne želi da bude taoc svega toga, ako se obećanje ne ispuni i radovi na „Metropolu“ ne završe do kraja sledeće godine, primenjivaće se Uredba o penalima na ružnoću.

Imajući u vidu celokupnu ekonomsku situaciju u Grčkoj i pisanja medija da je „Grik hotel“ prošlu godinu završila sa gubitkom od pola milijarde evra, ostaje nam da se nadamo da su uspeli da se finansijski konsoliduju i da će hotel kod Tašmajdanskog parka dobiti stari/novi sjaj. Ili da prisustvujemo naplati kazni.

Izvor: RTS, Akter