Legalizacija - Kako do Građevinske Dozvole II deo

Kao što smo obećali u ovom nastavku našeg malog serijala bavimo se ostalim uslovima potrebnim za dobijanje građevinske dozvole u procesu legalizacije. Ovoga puta tema su pravo svojine, naknada za građevinsko zemljište i priključivanje na infrastrukturu.

Zakon navodi da Zahtev za legalizaciju pored ostalog mora da sadrži: dokaz o pravu korišćenja, svojine, odnosno zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu kao dokaz o plaćenoj naknadi za uređenje građevinskog zemljišta.

Prikljućenje na infrastrukturnu mrežu takođe je jedna od bitnih stavki legalizacije, jer nelegalni objekti ne mogu biti legalno priključeni na vodu, struju, kanalizacionu mrežu...

Pravo Svojine - Rešeni Imovinsko-pravni Odnosi

Zakon propisuje da se neće i ne može izdati Rešenje o legalizaciji bespravno podignutog objekta ukoliko je isti podignut na zemljištu za koje podnosilac Zahteva nema zakonski osnov korišćenja. Zbog toga je u Zahtevu za legalizaciju neophodno priložiti dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu.

Kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, na osnovu Zakona, smatra se: za objekat izgrađen na zemljištu u svojini drugog lica pravosnažna sudska presuda kojom je utvrđeno pravo svojine na zemljištu, koju vlasnik pribavi u skladu sa propisima o svojinskim odnosima; za objekat izgrađen na građevinskom zemljištu ugovor o prenosu prava korišćenja, odnosno kupovini zemljišta koji je zaključen do 13. maja 2003. godine i overen od strane nadležnog suda između tadašnjeg korisnika i podnosioca zahteva; ugovor o kupovini objekta ili objekta u izgradnji overen od strane nadležnog suda, između vlasnika odnosno korisnika i podnosioca zahteva; ugovor o suinvestiranju izgradnje objekta overen od strane nadležnog suda, između vlasnika odnosno korisnika i podnosioca zahteva; pravosnažno rešenje o nasleđivanju; pravosnažno rešenje o statusnoj promeni privrednog društva iz koga se na nesporan način može utvrditi pravni kontinuitet podnosioca zahteva.

Kada je predmet legalizacije nadziđivanje, pretvaranje zajedničkih prostorija zgrade u stan ili poslovni prostor ili pripajanje zajedničkih prostorija susednom stanu, kao dokaz o rešenim imovinsko pravnim odnosima prilaže se ugovor zaključen u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje održavanje stambenih zgrada. Ako je pravo svojine na objektu, odnosno građevinskom zemljištu, upisano u skladu sa zakonom kojim se uređuju posebni uslovi za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, kao dokaz o rešenim imovinsko pravnim odnosima prilaže se overena kopija rešenja o upisu prava svojine.

Naknada za Uređivanje Građevinskog Zemljišta

Sledeći na listi uslova odnosno dokaza koji se moraju priložiti u Zahtevu za legalizaciju jeste dokaz o utvrđivanju odnosa odnosno plaćanju naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Vlasnik objekta izgrađenog bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju plaća naknadu za uređivanje građevinskog zemljišta.

Visina ove naknade utvrđuje se na osnovu sledećih kriterijuma: stepena komunalne opremljenosti, godišnjih programa za uređivanje građevinskog zemljišta, urbanističke zone, namene i površine objekta. A merila za obračun visine naknade određuje jedinica lokalne samouprave.

Jedinica lokalne samouprave može da propiše umanjenje naknade za vlasnika bespravno izgrađenog porodičnog stambenog objekta ili stana u stambenoj zgradi, koji je izgradnjom ili kupovinom trajno rešavao svoje stambeno pitanje i ako on ili članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju drugu nepokretnost za stanovanje, ako je vlasnik porodičnog stambenog objekta invalid, samohrani roditelj ili korisnik socijalne pomoći. Jedinica lokalne samouprave, takođe, može da propiše umanjenje naknade za vlasnike objekta izgrađenog bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju koji su izvršili opremanje građevinskog zemljišta sopstvenim sredstvima ili sredstvima mesnog samodoprinosa, srazmerno učešću u opremanju.

Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta može se izvršiti jednokratnom uplatom ili se može platiti na jednake mesečne rate na period koji ne može biti duži od 20 godina.

Priključenje na Infrastrukutru

Ovo je jedan od uslova koji suprotno predhodnim nije propisan Zakonom ali je neophodan za život i upotrebu objekta koji je predmet legalizacije. Pošto nelegalno izgrađeni objekti ne mogu dobiti dozvolu za prikljućenje na infrastrukturnu mrežu, Zakon o legalizaciji propisuje mogućnost privremenog priključenja.

Naime objekat koji je izgrađen do dana stupanja na snagu ovog zakona može privremeno, do pravosnažnog okončanja postupka legalizacije, biti priključen na elektroenergetsku, gasnu i mrežu elektronskih komunikacija, ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.

Međutim ukoliko objekat ne bude legalizovan u skladu sa zakonom, građevinski inspektor će Rešenje kojim se ne odobrava legalizacija, dostaviti javnom komunalnom preduzeću ili privrednom društvu koje je privremeno priključilo objekat na svoju mrežu, odnosno infrastrukturu. A ovo preduzeće dužno je da bez odlaganja isključi objekat sa mreže odnosno infrastrukture na koju je privremeno priključen.