Stanovi izdavanje

Stanovi za izdavanje bi bili popunjeni i Srbija bi bila zemlja bez podstanara kad bi u svaki drugi stan ili u kuću bio useljen po jedan građanin koji danas nema krov nad glavom. Zaboravimo kuće na trenutak i obratimo pažnju na stanove:neuseljen ili pod ključem je svaki peti u Srbiji, kaže Republički zavod za statistiku. 320 hiljada ljudi živi u rentiranim kućama ili stanovima za izdavanje a prazno je čak oko 800.000 nekretnina među kojima je jedna četvrtina vikendica. Najviše praznih stanova je u Beogradu (22 odsto) dok ih je u Novom Sadu (23 odsto). Migracije i smanjen prirodni priraštaj stanovništva, uz sve izraženije ekonomske razloge, doveli su do masovne pojave praznih nekretnina. Kako bi ih popunili, ljudi koji su zarađivali od izdavanja stanova pokušavaju da se snađu na sve načine pa, prostor koji su prvenstveno namenili stanovanju, danas izdaju kao advokatske kancelarije, fotokopirnice, različita preduzeća ili radionice. Koliko je jednostavno „šljaku“ napraviti od „gajbe“ najbolje ilustruje podatak da je takvih objekata danas blizu dvadeset hiljada. Proces je dvosmeran jer, u isto vreme, oko 5500 građana Srbije krov nad glavom nalazi u poslovnim prostorijama, najčešće ih uopšte ne adaptirajući. Kako bismo bili potpuno pošteni, ne smemo zanemariti u kakvom stanju se nalaze prazni stambeni objekti. Naime, većina njih i nije za izdavanje, za život, već za rušenje ili kompletnu obnovu. U Odboru za građevinarstvo Privredne komore Srbije kažu da preko milion (po nekim podacima i milion i po) stambenih jedinica ne ispunjava osnovne standarade za život! Stanovi, izdavanje stanova tačnije, je jedini oblik privređivanja znatnom broju ljudi. Zato veliki broj vlasnika stanova ne čeka skrštenih ruku da ekonomska kriza prođe i da se nešto značajnije promeni na tržištu nekretnina. Među idejama kojima se pribegava, kao najisplativije se prikazalo pretvaranje stana u privatni smeštaj. Naime, za ovo nisu neophodna neka velika dodatna ulaganja a prihod, koji se na ovaj način ostvari, može biti ne samo dopunski već i osnovni izvor zarade. Ovakav način izdavanja stanova je itekako funkcionalniji od klasičnog izdavanja nekretnine. Na primer, trosoban stan u centru Beograda se ne može rentirati za više od 300 evra mesečno, dok je samo deset dana parcijalnog izdavanja dovoljno da se inkasira više od pomenute sume ( prosek je 40 evra na dan). Ležaj na dan može da se iznajmi za 15 evra (turistima ali i onima koji traže intimu i diskreciju), dok su luksuznoj klijenteli (uglavnom biznismenima) na raspolaganju i stanovi čija se dnevna cena kreće i do 500 evra. Dakle, za svakoga ponešto. Da cene variraju utiče turistička sezona kao i broj gostiju u stanu. Iako je ovakvo izdavanje stanova uglavnom na crno, 1116 ležajeva je prošlo inspekciju i kategorizacijom dobilo jednu od četiri zvezdice. Pošto je po broju vikend turista Beograd drugi grad u Evropi, jasno je zašto se u velikoj meri koriste kapaciteti „stanova na dan“. Vratimo se na klasično stanovanje. Podaci sa poslednjeg popisa kažu da je u Srbiji najviše dvosobnih stanova (više od trećine) sa prosečnom površinom između 40 i 80 kvadratnih metara. Slede trosobni stanovi (27 odsto), jednosobni (15) i četvorosobni (12 odsto). Rezultati kažu da je u odnosu na prethodni popis najviše porastao broj trosobnih stanova. Kao da su stanodavci na vreme počeli da pripremaju sve što sobom nose stanovi za izdavanje na kratko, kompletnog stana ili jedne od soba. Da se razumemo, 40 evra je više nego zadovoljavajući profit a tek 500... Za više informacija o našoj ponudi stanova posetite sekciju izdavanje stanova.