STANOVI U HRVATSKOJ JEFTINIJI 6,3 ODSTO

U Hvatskoj se živi najbolje od svih zemalja Zapadnog Balkana! Analitičari Njuzvika su istražujući stanje privrede, zdravstva, mogućnosti za sticanje obrazovanja i političke situacije, napravili skalu kvaliteta života, i od 194 ispitivane zemlje, Hrvatska je zauzela 36 mesto. Ostale zemlje jugoistočne Evrope čak nisu uspele ni da uđu na ovu listu. Kvalitetnom i ugodnom životu u ovom delu Balkana, svakako doprinose i lepote prirode, klima pogodna za odmor i opuštanje, tradicija i gastronomija koju ova zemlja ima. Da li zbog nostalgije ili zbog uspešne marketinške kampanje, tek procenjuje se da je ove godine u Hrvatskoj letovalo oko 100.000 Srba. Taj broj je sigurno veći jer se beleže samo oni koji su platili turističku taksu a zna se da je mnogo građana Srbije zadržalo kuće i vikendice u Hrvatskoj u kojima je boravilo ovog leta. Ako vam se posebno svidelo na letovanju, ili je istraživanje Njuzvika ostavilo dojam na vas pa odlučite da kupite nekretnine u Hrvatskoj, evo nekoliko smernica: cene stanova u Hrvatskoj u avgustu beleže pad od 1,1 odsto dok je na godišnjem nivou pad 6,3 odsto. Pravo vreme za kupovinu! Poput našeg, i građevinarstvo u Hrvatskoj je u krizi. U odnosu na avgust 2008. godine cene stanova su niže čak 12,8 posto. Ovo pogotovo važi za stanove na jadranskoj obali. Izuzetak su samo nekretnine u Splitu čija cena, već nekoliko godina za redom, blago raste a u 2011. konstantan rast imaju cene nekretnina u Puli. Najveći mesečni porast postigle su cene osječkih nekretnina, ali se i dalje kvadrat u tom gradu plaća ispod 1000 evra. S druge strane, najveći mesečni pad imale su nekretnine u Šibeniku gde je sad cena kvadrata oko 1.400 evra. Na godišnjem nivou najveći pad beleži Rijeka: nekretnine u ovom gradu su čak 11,2 posto povoljnije nego prošle godine (1500 evra za kvadratni metar). Velike promene cena za sada izbegava hrvatsko najdinamičnije tržište nekretnina- Zagreb. Pokušajmo da napravimo paralelu: prosečna cena nekretnina u Zagrebu i Beogradu je oko 1800 evra po kvadratnom metru, možda je u našoj prestonici cena nešto niža. Prosečna plata u Srbiji je manja od 400 evra, dok prosečan Hrvat zarađuje oko 740 evra. Ovako velika neusklađenost cena stanova i platežne moći stanovništva prouzrokovana je slabim funkcionisanjem našeg tržišta, prodavcima koji ne žele da spuste cene uprkos manjku tražnje, ali i merama države, koja umesto da podržava građevinsku industriju, još dodatno otežava situaciju pooštravanjem uslova za dobijanje stambenih kredita (podizanje obaveznog učešća za dobijanje stambenog kredita na 20 odsto čega u Hrvatskoj nema). Čak je i karakter tržišta u naše dve zemlje drugačiji, tvrde stručnjaci. Recimo, u unutrašnjosti Srbije možete kupiti vrlo jeftinu nekretninu, dok je cena kuće u zaleđu Hrvatske znatno veća, ljudi tamo pretežno žive u porodičnim kućama i radije ih dograđuju nego što ih prodaju i sele se. Naše komšije opravdano čekaju bolje dane. Povećan broj stranaca, smanjen porez, niže kamatne stope ali i državne subvencije, pozitivno utiču na to koliko će se stanova u Hrvatskoj prodati. Sa preciziranim terminom ulaska Hrvatske u EU, očekuje se rast cena i placevima i zemljištu u Hrvatskoj. U sklopu teme nekretnine Hrvatska svakako valja pomenuti i razvojni projekat prihvatanja standarda zelene gradnje čime se nastoji da hrvatsko građevinarstvo izađe iz krize gradnjom kvalitetnih (i skupljih) objekata. Evropska Unija podstiče gradnju 15 miliona ovakvih objekata u kojima se racionalno raspolaže energijom i gde se smanjuje emisija štetnih gasova a zgrada istovremeno postaje i prijatno mesto za život i rad svojih korisnika. Svakako oblast u kojoj je dozvoljeno da prepisujemo od uspešnijih. Izvor: Croenergo, Crozzila.com, Danas