Luksuzne nekretnine su beg u betonsko zlato

Novogradnja luksuznih stanova i kuća je u ekspanziji u Nemačkoj ali još će dugo vremena proći dok se ne zadovolje apetiti finansijski dobostojećih kupaca. Izgleda kao da su nemački milioneri dodatno poludeli za luksuznim nekretninama od kako je nastupila svetska kriza pa se, umesto kratkoročnog profita na akcijama, radije odlučuju na dugoročno ulaganje u stanove ili kuće. Kampen na ostrvu Silt najskuplja je stambena lokacija u Nemačkoj. Pojedine nekretnine u njegovoj ulici Hobokenveg dostižu cenu i do 35.000 evra po kvadratu ali su sve prilike da će cene rasti. Takva je situacija i u Minhenu, Hamburgu, Diseldorfu, pa i u Berlinu. Šta je, zapravo, de luks nekretnina u Srbiji? Luksuznu nekretninu prvenstveno definiše njena cena. Jednostavno, sve ono što košta manje od 750.000 evra ne spada u ovu kategoriju a kako biste bili potpuno sigurni da nećete pogrešiti svrstavajući je u ovu kategoriju, držite se sedmocifrenog broja. Naravno, kako bi dobio status luksuzne, objekat mora da zadovoljava i uslov da ima jedinstven položaj (naravno, i lep pogled) i prvoklasnu opremu. Kvadratura nije presuđujući faktor jer čak i vrlo mala kuća može dostići ogromnu cenu na atraktivnoj lokaciji i nazvati se luksuznom. Toliko puta smo čuli ponavljanu sintagmu „kriza na tržištu nekretnina“ da nam već para uši, ali da li je ova konstrukcija zaista prikladna i za luksuzne nekretnine? Tržište luksuznih nekretnina je toliko malo da se i ne može nazvati tržištem. Čim se pojavi objekat na nekoj od traženih lokacija, odmah se i proda jer su kupci unapred pripremljeni, samo taj trenutak čekaju. To onda potpuno potkopava tvrđenje o krizi, agenti koji se bave luksuznim nekretninama nikako se ne mogu žaliti na svoj posao (ne zaboravimo da je uobičajena provizija za prodavca šest odsto, pa i bez upošljavanja digitrona znamo da je zarada izuzetna). Kupci ovakvih objekata ne vode prvenstveno računa o ceni, oni traže sigurnost iznad svega a zatim i mir. Umesto aktivnog odmora teže udobnosti oličenoj u ležaljci pored bazena, na terasi ili možda na krovu njihove nekretnine. Vlasnici luksuznih nekretnina ne trpe ni slabo osvetljenje, niske plafone, stanove bez balkona, kupatila bez prozora, stanove bez garaže ili parkinga, bez bašte, a osetljivi su i na problematičan komšiluk. Tanki zidovi su nešto što se nikako ne toleriše. Kako za kuće, tako raste i interes za stanove. Nove vlasnike lagano pronalaze kvadratni metri od 7.000 i 12.000 evra u zgradama koje imaju lift, gde je mali broj stanova, ima parking mesta i balkona, a da je miran kraj. Superbogati rado žive blizu mora, planina i jezera. Među top deset lokacija u Nemačkoj su i adrese na severnomorskom ostrvu Just (šetalište uz obalu), kao i na jezeru Štarnberger ili Tegern gde se kvadrat plaća između 15.000 i 25.000 evra. Do 25.000 evra za kvadrat plaćaju kupci za stanove u „The Seven Tower“ u minhenskoj Milerštrase. To je sveden, moderan soliter sa jednim atrijumom, koji nudi stanove na najboljoj lokaciji i sa najboljom opremom. Na najboljim mestima u Berlinu (Am Cirkus) i Hamburgu (Grose Elbštrase) plaća se do 15.000 evra za kvadrat. Međutim, koliko god da nama ove nekretnine deluju skupe, top-lokacije u Nemačkoj su danas mnogo povoljnije u odnosu na iste u Njujorku, Parizu, Moskvi ili Tokiju. U Londonu kvadrat na takvim lokacijama dostiže cenu i do 93.000 evra, u Sent Moricu do 80.000 evra, a na Azurnoj obali do 70.000 evra. Na nemačkom tržištu luksuznih nekretnina kupci su pre svega Nemci, na inostrane kupce otpada samo pet procenata, a najskuplje kuće i stanovi se kupuju kako bi se u njima živelo. Luksuzno, naravno. Kakva je ponuda luksuznih nekretnina za izdavanje na domaćem tržištu pogledajte u sekciji izdavanje luksuznih stanova u Beogradu. Izvor: Akter/Handbelsblatt