NATURALNA VS. FINANSIJSKA RESTITUCIJA

Status kandidata Srbije za članstvo u EU posle posete nemačke kancelarke Merkel izgleda sve dalji. Još ranije je za dobijanje datuma za otpočinjanje pregovora, pored uspeha dijaloga sa Prištinom, kao jedan od najvažnijih tehničkih uslova, postavljeno usvajanje Zakona o restituciji. Koji od ova dva uslova je trenutno teže ostvariv, teško je reći. O Zakonu smo već ranije pisali (Konverzija Zemljišta vs.Restitucija), ali pošto se njegovo usvajanje očekuje u septembru a deo je agende svakog susreta sa delegacijom Evropske Unije, osvrnućemo se još jednom na probleme koje stručnjaci akcentiraju ovih dana. Prilikom poslednje posete Beogradu Vensan Dežer, šef evropske delegacije, rekao je da Unija nema model restitucije imovine koji bi predložila ili nametnula. Od Srbije se očekuje da reguliše imovinska prava na dosledan način, kao i da usvajanje i sprovođenje nekih propisa ne ugrozi usvajanje i sprovođenje Zakona o povraćaju imovine. Konkretno, usvajanje Zakona o javnoj svojini bi trebalo da omogući prenos imovine sa državnog nivoa na lokalne vlasti, čime bi se otklonila opasnost da se vraćanjem imovine opštinama još smanji mogućnost naturalnog vraćanja poseda. Poznato je da krupni kapitalisti u zakupu drže stotine hiljada hektara plodne zemlje i da im nikako ne bi odgovaralo da zemlja koju koriste bude vraćena pravim vlasnicima. Tu je i usvojeni Zakon o planiranju i izgradnji koji je predvideo mogućnost sticanja vlasničkih prava nad zemljištem koje je prethodno bilo u vlasništvu države i koje je u nekim slučajevima bilo nacionalizovano. Ono sa čim se svi slažu je da „realne supstitucije“ neće biti. Ranije je procenjeno da bi iz budžeta moralo da se odvoji oko 10 milijardi evra a samo u deset odsto slučajeva može da se izvrši naturalna restitucija, što znači da bi devet milijardi moralo da se vrati u novcu. A sve dok ne bude adekvatnog obeštećenja, strani investitori će izbegavati da ulažu u zemlju u kojoj imovina i kapital nisu sigurni. Traže čvrst zakonski okvir i strogo poštovanje principa pravne države. Poslednjih dana u žiži javnosti se našla i sudbina imovine vojvođanskih kolonizatora. Jedan od najvažnijih ciljeva Zakona o restituciji, po rečima potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića je i ispravljanje istorijskih nepravdi koje su učinjene oduzimanjem imovine posle Drugog svetskog rata. Drugi cilj je da se tim činom ne prave nove nepravde tako što bi se oduzela legalno stečena privatna imovina nekom drugom a treći je težnja da se sve to uredi u skladu s imovinsko-finansijskim mogućnostima Srbije tj. da se ne ugrozi državni budžet i makroekonomska stabilnost. Ne sme se ni stvoriti neizdrživ teret za budućnost novim generacijama. Podsećamo, potomci 200.000 kolonista koji su posle Drugog svetskog rata doseljeni u Vojvodinu su zabrinuti da li će restitucijom njihova imovina biti vraćena folksdojčerima. Između 400.000 i 500.000 Nemaca je odlukama posleratnih vlasti proglašeno narodnim neprijateljima, oduzeta im je imovina, državljanstvo i građanska prava. Jugoslavija je svojevremeno sa Nemačkom potpisala ugovor poznat kao „ugovor Tito-Brant“ i veliki broj proteranih folksdojčera je njime već obeštećen. Danas se ne zna njihov tačan broj niti koliko njih još čeka kompenzaciju. Oni koji se budu našli na spisku za restituciju imaće pravo na povraćaj kuća ali ne i poljoprivrednog zemljišta zbog toga što u Srbiji i dalje nije dozvoljeno stranim državljanima da poseduju oranice. Svi stranci koji steknu uslove dobiće svoje nekretnine nazad. Za one koji su tu godinama stanovali se traži najbolji mogući model: ili da i dalje ostanu i plaćaju kiriju ili da za uzvrat dobiju drugu nekretninu. Nisu kolonisti jedini koji strepe od Zakona o restituciji. Iako je propis o vraćanju oduzetih dobara crkvama donet još 2006 godine država je vratila svega petinu spornih dobara. Kod verskih zajednica se javlja strah da bi umesto zgrada, kuća i stanova dobili samo obveznice čija bi vrednost bila daleko manja od oduzete imovine. Procenjuje se da, za razliku od zemljišta, najveći deo objekata koji potražuju crkve ne može da bude vraćen. Izvor: Večernje novosti, B92