NEKRETNINE U HRVATSKOJ

„Tražimo da Evropska Unija i Srbija otvore suštinski dijalog sa Hrvatskom na osnovu bečkog Sporazuma o sukcesiji koji svima garantuje prava koja su imali na dan 31.decembra 1990.godine“ – naglasio je Miodrag Linta, predstavnik Srba izbeglih iz Hrvatske, govoreći o otvorenim pitanjima imovinskih zahteva u vrednosti više desetina milijardi evra. „Podržavamo razvoj dobrosusedskih odnosa i politiku pomirenja, ali ne po cenu gaženja prava prognanih“. Sukcesija je proces koji će teško zadovoljiti obe strane. Naime, naši susedi procenjuju da bi Sporazumom o sukcesiji bivše zajedničke države mogli da izgube više nego što bi mogli dobiti, jer će nakon 14 godina morati da ispune obavezu i da isplate višemilionske odštete za nekretnine koje su početkom devedesetih oduzete srpskim licima (kako pravnim, tako i fizičkim). Tom uredbom je 318 objekata u vlasništvu pravnih osoba sa sedištem na teritoriji Srbije postalo državno vlasništvo Republike Hrvatske a ubrzo nakon toga hrvatski Fond za privatizaciju uključio ih je u svoj katalog nekretnina za prodaju. Država je ubrzo rasprodala veći broj takvih nekretnina, u prvom redu one najatraktivnije na jadranskoj obali. Najveći deo sporne srpske imovine odnosi se na zgrade za odmarališta i zemljište uz obalu. Objekti su u turističke svrhe prodati uglavnom dijaspori. Tako je na primer jedan norveški privatni investicioni fond postao vlasnik ogromnih zemljišnih parcela, luksuznih vila i drugih objekata na području od Rovinja do Dubrovnika. Neke od firmi, poput Kroacija osiguranja i Dunav osiguranja, uspele su da zamene poslovne prostore što je u opštem beznađu smatrano vrhunskim uspehom. Ostali ne odustaju od svoje imovine. Sprovođenje Ugovora o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije ide i u drugom smeru tako da bi Hrvatska do kraja ove godine, trebalo da preuzme sedam nekretnina, među kojima i zgrade ambasada u Beču i Lisabonu. Kada su odnosi Hrvatske i Srbije u pitanju, svi naglašavaju da ima još posla iako mnogo dobrog jeste učinjeno. O tome govori broj obnovljenih kuća, stanova, vraćene imovine, sigurnost ljudi koja danas nije pod znakom pitanja a bila je u vremenu nakon rata. Sigurnost imovine koja je takođe bila pod znakom pitanja a više nije. Na dobrom smo putu ali daleko od cilja. Predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović ponavljaju međusobnu podršku za priključenje Evropskoj Uniji i naglašavaju da se otvorena pitanja neće rešavati kroz uslovljavanje tih integracija. „Učinjen je veliki napor da se odnosi dve države podignu na najviši nivo i tako se mora i nastaviti. Odnosi su previše važni da bi ih neodmerene izjave, koje smo čuli u poslednje vreme sa obe strane, dovele u pitanje“ poručuje Tadić. Pred deveti Uneskov samit država Jugoistočne Evrope koji je održan u Kostolcu, Tadić i Josipović su priveli prijatno veče u neformalnom razgovoru i u dobrom raspoloženju. Mediji prenose da su predsednici otpevali i poneku pesmu uz tamburaše u društvu lidera iz regiona. U opštem duhu podrške i saradnje, predlažemo vam naš portal Hrvatska Nekretnine na kojem se možete informisati o najaktuelnijoj ponudi kada su u pitanju stanovi, apartmani, kuće, vile, vikendice, placevi, zemljište, poslovni prostor i sve druge nepokretnosti u Zagrebu i drugim gradovima hrvatske obale i zaleđa. Izvor: Politika, Slobodna Dalmacija, RTS, B92