Poslovni prostor Beograd prodaja

Postalo nam je prihvatljivo da malo-malo pa neki projekat u Srbiji zastane zbog „imovinsko-pravnog“ problema, da mora da se naknadno menja, da se početak radova odlaže u nedogled, da stalno fale neki papiri i još neke dozvole... Jasno, upis nekretnine nije moguć ako nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi i ako ne postoji pravni kontinuitet (od investitora do poslednjeg vlasnika, svi kupoprodajni ugovori sa pečatom Poreske uprave). A ovde je skoro nemoguće da je sve u redu. Zato smo i oguglali na to da mnogi pompezno najavljivani projekti nisu realizovani bez valjanog objašnjenja. Kao prva dobra vest, posle osam godina rada, Srbija je završila izradu Katastra nepokretnosti i najzad ima na jedinstven način uređenu svojinsku evidenciju. Kako se navodi u Republičkom geodetskom zavodu, osnivanjem Katastra nepokretnosti omogućeno je da se uredi nelegalna gradnja, kao i uslovi za razvoj hipotekarnog sistema u Srbiji. Upisana su gotovo četiri i po miliona legalnih objekata i 934.341 hipoteka. Prvi put Srbija ima i konačan spisak nelegalnih zdanja - 1,3 miliona. Nepokretnosti koje se upisuju u Katastar su: zemljište (katastarske parcele poljoprivrednog, šumskog, građevinskog i drugog zemljišta), nadzemni i podzemni građevinski objekti (zgrade svih vrsta, privredni objekti, objekti kulture, sporta i rekreacije, skloništa), posebni delovi objekata, koji čine građevinsku celinu (stan, poslovni prostor, garaža). Kod upisanih nepokretnosti građanin ima mogućnost da pre kupovine stana, kuće ili zemljišta uvidom u Katastar, koji je javni registar, proveri da li je prodavac zaista vlasnik nepokretnosti, da li je nepokretnost eventualno predmet nekog spora, da li je opterećena hipotekom ili je upisana neka zabeleška. Ukorenjen je bio i stav da što je društveno, to je svačije. Upravo s takvim shvatanjem se grad Beograd uhvatio u koštac. Naime, gradski čelnici su odlučili da počnu sa prodajom poslovnog prostora u Beogradu (stanova i nekih drugih nepokretnosti iz svog vlasništva). Tim novcem će se finansirati izgradnja privrednih zona koje će biti duž obilaznice, kao i na obali Dunava u Borči (nakon izgradnje mosta Zemun-Borča). Na ovaj način se očekuje obezbeđivanje nekoliko desetina miliona evra i unapređivanje privrednog ambijenta i klime u gradu. Vlast u prestonici u naredne četiri godine fokus stavlja na razvoj privrednih zona i privlačenju investicija. Ma koliko posla i radnih mesta ovo donosilo, brojni su protivnici ovog poteza gradskih vlasti. Naime, podizanje privredne zone na obali reke i nije tako česta pojava u razvijenim gradovima. Obala se uglavnom koristi kao turistički potencijal ili ekskluzivni stambeni prostor. Takođe, ovo je vreme kada su nekretnine najjeftinije, koliko će se izgubiti njihovom prodajom u ovom nepovoljnom trenutku? Da li bi trebalo da grad bude malo strpljiviji? Inače, grad Beograd i jeste najveći gazda u prestonici, jer na raspolaganju ima čak 277.000 kvadrata za izdavanje. Na ime kirije, svakog meseca na račun Agencije za poslovni prostor slije se oko stotinu miliona dinara, a slobodnih lokala koji se izdaju na neodređeno vreme nema previše. Veliki broj kvadrata koje iznajmljuje Beograd nalazi se u centru na najatraktivnijim lokacijama: neki spratovi "Beograđanke", zgrada na Terazijama, pojedini objekti u Knez Mihailovoj ulici... Još nije definisano šta se konkretno planira za prodaju od poslovnog prostora u Beogradu, a kao i uvek, sumnja se u verodostojnost svakog tendera i konkursa. Izvor: Novosti Ako želite da proverite kakva je ponuda poslovnog prostora u glavnom gradu, idite na sekciju poslovni prostor beograd.