Subvencionisani stambeni krediti pod lupom

Nekada se jednostavno ne može bez pomoći države! Da nije bilo subvencionisanih kredita, mnogi bi i danas živeli u iznajmljenim stanovima ili kod roditelja. Porodice koje ove godine budu konkurisale za ove kredite ipak neće naići na toliko olakšica kao oni koji su stanove kupili prethodnih godina. Za početak, smanjuje se učešće države, sa 20 na 15 odsto. Pored toga, država više neće plaćati kamatu do 31. oktobra 2012. godine, kao što je to bilo predviđeno prošlogodišnjim ugovorima. To znači da će građani morati izdvojiti oko 10% više novca za otplatu kredita. Posebno opterećenje za korisnika kredita predstavljaće troškovi povećanog učešća jer se oni plaćaju odmah pri odobravanju kredita, u jednom mahu. Veliku pometnju izazvao je zastoj u odobravanju kredita krajem prošle i početkom ove godine. Više od 150 podnosilaca zahteva za subvencionisani stambeni kredit time je ostavljeno u nezavidnoj situaciji jer su od 1. januara počele da važe nove, manje pogodne subvencije. Ipak, po svemu sudeći, Vlada Srbije usvojiće ovih dana uredbu kojom će se regulisati razlika između starih i novih kredita. Naime, po toj uredbi, svi potencijalni korisnici ostvariće pravo na korišćenje kredita po uslovima koji su važili na dan podnošenja zahteva. Za subvencionisane stambene kredite u maksimalnom iznosu do 100.000 evra mogu konkurisati državljani Srbije sa prebivalištem na teritoriji naše zemlje do 45 godina starosti. Maksimalni rok otplate je 30 godina, a dospeće poslednje rate kredita ne može biti kasnije od 70. godine starosti korisnika. Pored toga, korisnik i njegov sadužnik ne mogu već biti korisnici nekog stambenog kredita, i ne mogu da budu vlasnici ili suvlasnici nekretnine. Mesečna zarada ne sme biti veća od 120.000 dinara u neto iznosu ni kod korisnika kredita, a ni kod sadužnika. Sadužnik kod ovih kredita je najčešće supružnik ili supružnica, ali to može biti i neki drugi član uže porodice ili član domaćinstva. Izvor: Kamatica