ŠVAJCARCI STEŽU OBRUČ

Švajcarski franak je u poslednje četiri godine u odnosu na evro ojačao oko 35 odsto, a dinar je slabio u odnosu na obe valute. Građani koji su u velikom broju uzimali stambene zajmove indeksirane u francima danas shvataju da su „potpisali pakt sa đavolom“. I dok se banke brane da su klijenti imali mogućnost izbora, da im je skretana pažnja na neuobičajeni rizik, konstantan kurs franka i značajno niže kamatne stope su odnele prevagu tako da je 40 odsto svih stambenih kredita u Srbiji upravo vezano za franak. Astronomski skok mesečnih rata je oko 25.000 ljudi sa ovim kreditima doveo u gotovo bezizlaznu situaciju. U Hrvatskoj je već nekoliko hiljada dužnika proglasilo bankrot. To je alarmiralo hrvatsku vladu koja je obavezala banke da se kurs franka fiksira uz kunu. Predloženi su i „balon krediti“- dužnici bi sada otplaćivali rate prema nižem kursu franka, a razlika bi se knjižila i ukamaćivala do trenutka dok švajcarski franak ne padne ili do isteka roka otplate. Kod nas nije realno očekivati nešto slično imajući u vidu prenapregnut budžet i jaku pregovaračku poziciju domaćih banaka. Eventualna državna pomoć zahtevala bi propis po kome bi poreski obveznici poneli teret tuđe pogrešne procene o načinu zaduživanja. A moramo podsetiti da je inicijalna greška bila upravo Vladina odluka o subvencionisanju stambenih kredita i u francima čime je dato zeleno svetlo građanima. Šta danas radi Vlada kako bi sprečila bankrot ovih ljudi? Među prvim potezima je bila julska Odluka o zabrani budućih zaduživanja u francima. Donet je i Zakon o zaštiti potrošača finansijskih usluga kojim se zahteva od svih banaka koje su prebacile svoje operativne rizike na klijente da kamate do kraja decembra vrate na nivo koji je bio u trenutku podizanja kredita. To će za najveći broj korisnika kredita u švajcarskim francima značiti smanjenje mesečnih otplata u proseku oko 100 evra mesečno. Kao jedno od rešenja se često pominje i zamena kredita u švajcarcima za kredit u evrima. Međutim, problem kod konverzije kredita je što glavnica najčešće postaje veća nego u početku otplate kredita tako da stručnjaci ne savetuju ovakav potez. Na poskupljenje franka prema ostalim svetskim valutama uticala je neizvesna perspektiva razvoja najveće ekonomije sveta – SAD i njen snižen suvereni kreditni rejting. Krize u Italiji, Grčkoj, Španiji i Portugalu su takođe doprinele porastu vrednosti franka. Pravilo je da kad je svetska ekonomija u krizi, franak je u naponu snage. Kapital, naime, na svaki znak finansijske nesigurnosti i vesti o problemima s finansiranjem dugova beži u sigurne luke poput franka i zlata, kojima onda cene rastu. Trenutna snaga franka preti razvoju švajcarske ekonomije i povećava negativne rizike stabilnosti cena u ovoj zemlji te je stoga švajcarska narodna banka odlučila da značajno poveća ponudu franka na finansijskim tržištima čime se očekuje njegovo obaranje. Uz hrvatski model, predlaže se još nekoliko varijanti kojima bi se moglo pomoći građanima s kreditima u švajcarskim francima: zamrzavanje kursa na račun banke, dugoročni stambeni krediti u domaćoj valuti, usklađivanje libora, ukidanje valutne klauzule i umanjenje marži. Neki savetuju i udruživanje građana i podizanje sporova protiv banaka. U suprotnom, bankrotom klijenata banke bi dobile 20.000 stanova. Gde i kako naći kupce? Izvor:RTS, Akteronline, BL!N, Danas